Quo vadis, svijete društvenih igara? – part two
U prvom dijelu ovog mini serijala, kojeg ako ste preskočili možete pronaći ovdje, bilo je puno slova o financijskom aspektu te o igračima kao takvima, tko su, kakvi su i tome slično. U ovom ćemo se dijelu osvrnuti na to što se igra, kakvi su trendovi i koji se izazovi nalaze pred onima koji bi se upustili u šareni svijet kreiranja društvenih igara.

Što se to tamo igra?
E sad, ovo je pitanje za omanju doktorsku disertaciju, al’ nećemo pogriješiti ni ako jednostavno kažemo da se igra – sve. Stolne igre postaju popularniji izvor zabave, od party igara koje su najbliže povremenim igračima, preko obiteljskih igara do žešćih (često višesatnih) strategija koje izazivaju AP. Da ne ispadne kako se samo zabavljamo, možemo uvijek upotrijebiti argument kako društvene igre (i društveno igranje), poboljšavaju rad mozga i samopouzdanje kod pojedinaca. Ima još blagodati – studija Američkog psihološkog društva iz 2020. pokazala je da igranje društvenih igara može smanjiti stres za 32%, ističući njihov potencijal kao terapeutske aktivnosti. Brojne studije su pokazale kako društvene igre osobito blagotvorno djeluju na najmanje te da izrazito pomažu kod matematičkih sposobnosti djece.
Dakle kad vas neki tutlek krene prcat kako bez veze gubite vrijeme s tamo nekim figuricama, kockicama i pločicama, slobodno mu odbrusite da – radite na sebi.

Većina analiza prilikom sagledavanja svijeta društvenih igara dosta slijepo prati sam izraz, izbacujući tako iz jednadžbe često TCG-e, RPG-e i slične igraće izdanke koji se ne igraju na ploči ali su jednako zeleni i žilavi te cvjetaju tisućama cvjetova. Ako nam ne vjerujete, vratit ćemo se samo nakratko brojčicama te spomenuti ovo: Magic: The Gathering zaradio je milijardu dolara u 2023., što čini više od polovice ukupne zarade izdavačke kuće Hasbro.
Kad smo kod izbacivanja koječega iz jednadžbi, mogli bismo potaknuti rastom popularnosti solo (mode) igara, zaglibiti i u filozofsku i jezičnu raspravu imamo li mi u hrvatskom jeziku uopće ispravan izraz, te trebamo li i dalje koristiti izraz „društvene igre“ ili se po uzoru na Slovence i njihove namizne igre, okrenuti izrazu „stolne igre“, no to ćemo ostaviti nekom drugom vremenu a i vama samima na prosudbu.
Da se brže-bolje vratimo na temu oko toga što se igra, svakako je zgodno navesti podatak kako sve popularnije adaptacije filmova, stripova, video igara i serija u svijet nama dragog igrivog kartona itekako doprinose popularnosti svijeta društvenih igara. Prisnažimo i ovo primjerom: u studenom 2020., nakon objavljivanja popularne Netflixove serije „Kraljičin gambit“, prodaja šaha na eBayu, porasla je za 215% u usporedbi s prodajom u studenom 2019. a još je frapantniji podatak da je prodaja šahovskih garnitura tvrtke Goliath Games u tom razdoblju porasla za više od tisuću posto! Ili pak ovaj primjer: serija Stranger Things dovela je do 600%-tnog povećanja Google upita za “kako igrati Dungeons and Dragons”.

Oldies, but goldies
Kad smo kod šaha, neminovno se dotičemo i klasika, odnosno malo licemjerne i puno bespredmetne borbe oko vječnog pitanja što je to „prava društvena igra“. Mnogi danas elitistički posprdno gledaju na igre tipa Monopoly, Čovječe ne ljuti se, Scrabble, Bingo i slične kojima ne bi prišli ni na sto kilometara, već stalno traže nove naslove i mehanike. Da, to potiče industriju i pomaže indie izdavačima ali vjerujte na riječ da se ovi dinosauri u svijetu igara ni najmanje ne boje novih trendova pa svoje tradicionalne naslove oblače u novo ruho (i pritom sjajno zarađuju), kao što je primjer recimo s igrom Monopoly koja ima bezbroj skinova i verzija a jedan od najnovijih je Monopoly: The Witcher (2023), izdanje koje je bazirano na popularnoj seriji koja je pak bazirana na popularnom RPG-u, koji je baziran na popularnom serijalu knjiga 😊. Kakva baziranost!
Razlog popularnosti ovakvih „starinskih“ društvenih igara treba tražiti u nekoliko razloga: od već spomenutog odmora od ekrana, preko nostalgije za tradicionalnim oblicima zabave do evergrin koncepta kojem novi skinovi održavaju privlačnost. Za i dalje nevjerne Tome koji na ovo odmahuju glavom, evo vam i grafikon:

Novi trendovi i novi/stari izazovi
Trendova u svijetu društvenih igara poprilično pa ćemo ovdje pokušati navesti samo neke koji se nama čine zanimljivi a možda daju neku inspiraciju sve brojnijoj domaćoj skupini dizajnera igara.
Prilagođene igre – ovaj segment opako raste a riječ je o igrama koje se zahvaljujući svojim temama ili mehanikama sjajno mogu plasirati poslovnoj zajednici kako bi zadovoljili potrebe svojih klijenata ili ih iskoristili za neke evente. Tvrtke su posebno prepoznale potencijal prilagođenih igara kao marketinških alata, koristeći ih za interakciju s kupcima, promicanje proizvoda ili poboljšanje korporativnih programa obuke. Očekuje se da će ovaj trend rasti jer sve više ljudi i tvrtki traži načine kako se istaknuti na sve pretrpanijem tržištu.
Snažna (postojeća) tema – čini se da tema prevladava nad mehanikom te da vrlo dobro prolaze igre koje se baziraju na nekom, često postojećem konceptu, filmu ili seriji. Ovakve igre temeljene na popularnom intelektualnom vlasništvu (IP) najbolje prolaze među mlađom igraćom populacijom.
Rodna ravnopravnost – već smo spomenuli kako su igrači i igračice ravnopravno prisutni u svijetu društvenih igara. Istraživanje koje je provela Statista iz 2020. pokazalo je kako 74% žena i 70% muškaraca uživa u društvenim igrama, što sugerira kako bi dizajneri i proizvođači društvenih igara trebali razmotriti teme, mehanike i marketinške strategije koje privlače široku publiku, umjesto da ciljaju jedan spol u odnosu na drugi.
Digitala – integracija digitalnih elemenata u tradicionalne društvene igre je nešto od čega se neće moći pobjeći, koliko god se nama to ne sviđalo. Ovaj trend uključuje korištenje aplikacija za poboljšanje igranja, značajke proširene stvarnosti (AR) i digitalne verzije popularnih društvenih igara koje se mogu igrati online.
Održivost – ovaj trend je prisutan već neko vrijeme a odnosi se na održivost unutar industrije društvenih igara. Igrači postaju ekološki svjesniji te raste potražnja za društvenim igrama izrađenim od ekološki prihvatljivih materijala i proizvedenih korištenjem održivih praksi.

Suradnja ispred natjecanja – kooperativne društvene igre su u porastu što često mogu zahvaliti svojim bogatim pričama i složenijim procesima donošenja odluka.
Obiteljske i zabavne igre – među obiteljima su posebno popularne brojne igre riječima odnosno sve igre koje se bave pronalaženjem poveznica između riječ, njihovim dešifriranjem i definiranjem. Kad smo kod party igara, dovoljno je reći kako je primjerice Cards Against Humanity na tržištu već 15 godina i da trenutno ima 116 ekspanzija a da je Exploding kittens je omiljena zabava generacije Z.
Zaključimo s izazovima, posebno onima na koje bi trebala pripaziti ekipa koja ulazi u svijet društvenih igara s izdavačke strane.
Intelektualno vlasništvo i licenciranje. Kao novi igrač, ulazite u složenu džunglu zaštitnih znakova, licenci i franšiza. Snaći se u toj regulatornoj džungli i preživjeti ju, značajan je korak u pravom smjeru.
Troškovi arta/dizajna. Možete imat sjajnu mehaniku igre ali bez jednako dobrog arta, vjerojatno ćete proći ispod radara publike. Art može biti skup pa nerijetko novi dizajneri igara koriste AI što se baš i nije pokazalo kao najprihvaćenije rješenje unutar community-ja.
Zasićenost tržišta. Iako je glad za novim igrama nepresušna, gotovo je jednako nepresušan i broj novih igrača koji imaju istu želju kao i vi – probiti se u svijetu društvenih igara. Iako su izgledi za indie proizvođače dobri (možda čak i bolji nego ikad prije) imajte na umu da se svake godine na tržište izbaci više tisuća igara a o Kickstarteru da i ne govorimo.
Strateška partnerstva i akvizicije – uvaliti se nekom većem igraču i tako ubrzati svoj ulazak na (novo) tržište dobra je taktika, naravno pod uvjetom da imate ono što zanima većeg igrača. Ovdje bi trebalo pripaziti i na regionalni pristup jer nije rijetkost da nešto što sjajno prolazi na našem tržištu flopne na nekom drugom području.
I moglo bi se još štošta pisat al ovdje ćemo stat. Medalja za hrabrost svima koji su stigli do kraja teksta i tako pobili tezu da nam je sve češće attention span kraći od životnog vijeka svibanjske mušice.
Ima toga još...

Novi izbor za najigre! Ovoga puta – BGA Awards!
U moru izbora za najbolje igre, od prošle godine nalazi se i ribetina zvana –

Akcijski apdejt
Iako su blagdani iza nas (šmrc), duh darivanja nas ne napušta. Naša akcija „Oslobodi policu,

Catan slavi velikih 30!
Vjerovali ili ne, Catan, jedna od najpoznatijih i najpopularnijih društvenih igara, prodana dosad u više

A Dijamantno zlato osvaja…
Francuzi su prije desetak godina ustanovili Diamant d’Or, nagradu čudnog imena koja u prvi plan

Quo vadis, svijete društvenih igara? – part one
Industrija društvenih igara posljednjih se godina rapidno mijenja. Neovisni izdavači uspješno su uzdrmali tržište do