Quo vadis, svijete društvenih igara? – part one

Industrija društvenih igara posljednjih se godina rapidno mijenja. Neovisni izdavači uspješno su uzdrmali tržište do te mjere da neke od najpopularnijih igara danas dolaze upravo iz nezavisnog klana, što bi prije desetak godina bilo nezamislivo. Zahvaljujući između ostalog, crowdfundingu i kreativnosti na društvenim mrežama, samo je nebo granica, pa ne čudi što se sve više i više kreativnih pojedinaca uključilo u neovisno dizajniranje i samostalno izdavanje igara. Stoga se legitimno zapitati: Quo vadis, svijete društvenih igara? (suptilna biblijsko/knizijska poveznica je namjerna).

Show me the moneeeeeeeeeey!

Krenimo prvo malo s brojčicama. Tržište društvenih igara procijenjeno je na 13,06 milijardi USD (podatak iz 2023.) te se očekuje da će zabilježiti izglađenu stopu rasta (oliti CAGR) od čak 10,5 posto između 2024. i 2032. Iako je taj CAGR dosta li-la metrika, jer ne govori dovoljno o riziku i nije najprediktivniji na svijetu, često se koristi pa evo da vam ga i mi podastremo. No ono što gotovo svi predviđaju je sljedeće: vrijednost ovog tržišta će porasti sa 14,4 milijardi USD 2024. na cca 32 milijarde USD do 2032. godine (izvor: Fortune Business Insights). Nemrete si uprizorit tu količinu novca? Evo ovak: Za 2024. godinu u proračunu Lijepe se očekuju prihodi 28,5 milijardi eura. I dalje si nemrete uprizorit? Jednostavno: to je puuuuuno novca.

Naravno, nimalo ne čudi podatak da je glavnina tog novca preko bare, odnosno da Sjeverna Amerika dominira svijetom društvenih igara s tržišnim udjelom od 41,27% u 2023. no i u Europi je prilično sunčano, barem prema podacima koje donosi Statista:

  • U 2024. prihod ostvaren na europskom tržištu društvenih igara iznosi 2,1 milijardu USD.
  • Predviđa se da će tržište doživjeti godišnju stopu rasta od 2,17% (CAGR 2024.-2029.).
  • Gledajući per capita brojke, 2024. svaka je osoba u Europi doprinijela s barem 2,52 dolara prihodu na tržištu društvenih igara.

Države koje najznačajnije doprinose rastu europskog tržišta (što zbog veličine, što zbog tradicije igranja) su: Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i ako krenemo šire gledati, Rusija i Turska.

Razne grafove i slične mokre snove ekonomskih analitičara, koji potvrđuju ili potkopavaju sve gore navedeno, sami si iskopajte, a mi se bacamo na prikaz kontinentalnog nam igračkog profila. S obzirom na šarolikost kontinenta, ovo izgleda ko novi nastavak Nemoguće misije (bez Toma Cruisea, nemamo mi love za takvu produkciju) al pokušajmo.

Tko se to tamo igra?

Kao i američko tržište, i ovo naše, europsko, dosta se transformiralo te je casual igranje u porastu. Ovo ide ruku pod ruku s rekordima koji redovito padaju na Essenu, što po posjećenosti, što po broju igara koje se nude, a vjerojatno i po zaradi koju izlagači na ovom sajmu postižu.

Čini se da je želja i trud oko manje screen time-a te više face-to-face interakcije ovdje pala na plodno tlo – gejmeri su sve uspješniji u popularizaciji svog „sporta“ u svom (bliskom) okruženju pa se vidi širenje interesa na članove obitelji i prijatelje, koji onda također postaju članovi gejmerske zajednice. Ili ukratko, izlazimo iz stereotipa geekova i weirdosa i snažno ulazimo u mainstream. Yaaaaaay!

Naravno, nismo naivni pa da mislimo kako online komponenta društvenih igara nije doprinijela porastu interesa. Uspon digitalnih platformi kao što je Board Game Arena (BGA), koje olakšavaju online igranje društvenih igara, omogućava igračima da se jednostavno virtualno povežu de facto s kim god na svijetu i posljedično još češće igraju. Prema podacima na njihovom sajtu, BGA trenutno broji gotovo 11 milijuna igrača koji mogu u svakom trenutku igrati neku od gotovo tisuću dostupnih igara. (Sjećamo se COVID-a?) K tome, online igranje je često prvi prozor u svijet društvenih igara za pripadnike Z i alfa generacije, koji su se rodili s mobitelima a sve prije toga su maltene dinosauri.

Nadalje, priznajmo si kako se mnogi od nas igraju da bi pobijedili, pa ne čudi što je uz ležerno igranje, zabilježen i porast natjecateljskog segmenta igranja (i igrača), što potvrđuje i sve veći broj organiziranih turnira i događaja, kako online, tako i uživo.

Tu su i, kod nas još nedovoljno prisutni, board game kafići i restorani a sav ovaj miks, iako sigurno ima još potpornih elemenata kojih se nismo dotakli, doprinosi lijepom porastu naše zajednice.

Tipični igrač… što je to?

Gmizanjem po bespućima interneta u potrazi za zanimljivim podacima, naletjeh na jedno relativno novo anketiranje koje je napravljeno na uzorku od preko 500 igrača društvenih igara, što se čini kao sasvim pristojna brojka. Na pitanje koliko igara posjeduju, velika većina (57%) odgovorila je da posjeduje do 25 igara, njih 22% ima do 50 igara a čak 11 posto ispitanika posjeduje više od 100 igara.

Iako im police stenju pod teretom kutija, čini se da prosječni igrači – ne znaju stati. Prema odgovorima, unatrag godinu dana, većina ispitanika (41%) obogatila je svoju kolekciju sa 5 do 10 novih igara a čak 27% ispitanika kupilo je više od 30 igara u godinu dana!

Svi znamo da je igranje skup sport, al boli nas qiqi pa je tako preko 20% ispitanika na svoj hobi spremno godišnje potrošiti više od 600 dolara a 22% ispitanika i više od 1.000 dolara. Igre kupuju podjednako često u trgovinama i online, pri čemu prednjače stranice tipa Amazon a značajan broj ispitanika (41%) igre kupuje putem Kickstartera.

Iako bi čovjek pomislio kako će do najnovijih informacija doći na stranicama tipa BoardGameGeek ili Gejmeraja, većina ispitanika (71%) do informacija o novim igrama dolazi – usmenom predajom (oliti word of mouth metodom) dok je ulaganje u online oglašavanje u pravilu bačen novac, jer se tako o novitetima informira tek 17% ispitanika.

Najveći dio nas (43%) igra se u prosjeku par puta tjedno a 25 posto jednom tjedno. Više od polovice (58%) UVIJEK se igra s prijateljima, dok 37% kaže da se najčešće igraju u društvu prijatelja. Više zanimljivih podataka iz ove ankete možete pronaći ovdje.

I za kraj ovog segmenta, malo o dobi i spolu. Iako se možda na prvu ne čini tako, brojke pokazuju da se igra podjednak broj muškaraca i žena, a po nekim ispitivanjima žene čak i prednjače. Gledano po dobi, Launchboom je ranije ove godine na svojim stranicama iznio statističke podatke kako se igrat jako voli 38% generacije Z, 38% milenijalaca, 34% generacije X te 29% babyboomera

Jeste li se našli u ovim brojkama?

Ako jeste i zanima vas nastavak ovog teksta, kliknite ovdje za part two!

Ima toga još...

Akcijski apdejt

Iako su blagdani iza nas (šmrc), duh darivanja nas ne napušta. Naša akcija „Oslobodi policu,

Catan

Catan slavi velikih 30!

Vjerovali ili ne, Catan, jedna od najpoznatijih i najpopularnijih društvenih igara, prodana dosad u više